Zadnje novosti ...

Intervju Direktora Društva za Našu riječ

20.06.2018. - Objavljeno u broju 3954 od 19. juna 2018. godine

seadintervjuvelika
Prenosimo u cijelosti intervju v.d. direktora Rudnika mrkog uglja Kakaknj Seada Imamovića, a koji je objavkljen pod naslovom: Priprema jamskih i površinskih kapaciteta nužnost za rad i razvoj

Direktor Rudnika Kakanj je Sead Imamović, diplomirani inženjer geologije. Rođen je 15.09.1960. godine. Magistar je tehničkih nauka.Do imenovanja za vršioca dužnosti direktora Rudnika „Kakanj“ radio u Javnom preduzeću „Vodokom“ Kakanj. U periodu od 1985. do 1992. godine stručne geološke poslove obavljao u Rudniku mrkog uglja „Zenica“ i to u organizacionom dijelu ovog rudnika u Biloj. Ratno vrijeme, period od 1992. do 1994. bio zaposlenik Rudnika „Kakanj“.U stručnom i menadžerskom radnom angažmanu od 1994. godine radio je kao inženjer, rukovodilac tehničke službe, pomoćnik direktora za tehničke poslove i direktor JP „Vodokom“ Kakanj.Obavljao je dužnosti člana Upravnog odbora u Javnom preduzeću za slivno područje Save i u Rudniku mrkog uglja „Zenica“.Posjeduje niz certifikata kao što su: certifikat stečajnog/likvidacionog upravitelja i certifikat korporativnog upravljanja.Za vršioca dužnosti direktora Rudnika mrkog uglja „Kakanj“ imenovan je 11.05.2018. godine i to na mandatni period od šest mjeseci, počev od 14.05.2018. godine.

sead_imamovic_06

NAŠA RIJEČ:Dužnost direktora Rudnika preuzeli ste polovinom prošlog mjeseca. Sada je polovina juna i šta nakon nešto više od 30 dana možete reći o Rudniku i o tome u kakvom stanju ste zatekli poslovne i proizvodne tokove?
IMAMOVIĆ: Upravljanje u Rudniku je vrlo složen projekat. Složen je sa aspekta djelatnosti i vrlo odgovoran posao koji iziskuje spremnost, odlučnost, znanje i vještine u rukovođenju. Rudnik ima i tradiciju dužu od jednog stoljeća, a to znači i kvalitetne kadrove, vrijedne rudare te veliki društveni značaj za lokalnu zajednicu i šire. Dolaskom na dužnost zatekao sam 1710 zaposlenih radnika od čega 284 invalida rata i invalida rada. Dva aktivna eksploataciona polja u jamama Seoce i Begići-Bištrani gdje se ne postižu planirani rezultati kako na otkopavanju tako i na pripremanju kapaciteta. Na Površinskom kopu Vrtlište zatekao sam rezultate na proizvodnji uglja koji se realiziraju u skaldu sa planom, ali ne i planske rezultate na pripremanju novih kapaciteta, odnosno otkrivci čvrste jalove mase.

Konsolidovati podzemne kapacitete

NAŠA RIJEČ: Proizvodni i finansijsko ekonomski tokovi u ovoj u odnosu na prošlu godinu nalaze se u izvjesnom padu. Kako izgleda stvarna proizvodno poslovna slika Rudnika?
IMAMOVIĆ:Ukupna realizacija godišnjeg plana na uglju je oko 85 odsto u odnosu na plan. Proizvodno imamo stopostotno ostvarenje sa Površinskog kopa, dok je podbačaj u ostvarenju plana na uglju vezan za jamske kapacitete. Otkrivka čvrste jalove mase je također oko 15 odsto ispod plana, dok je šira i uža priprema na otvaranju novih jamskih kapaciteta realizovano sa oko 25 odsto plana i to je najveći problem podzemne eksploatacije. Posmatrano sa finansijskog stanja, specifikacijom svih obaveza došao sam do zaključka da je naredna proizvodnja opterećena vremenskim periodom od dvije godine i šest mjeseci, ako za osnov uzmemo prihod od 81 milion KM koliko je ostvareno u prošloj godini. To je vremenski period potreban za servisiranje akumuliranih, bez servisiranja tekućihobaveza.Najviše je obaveza za doprinose na i iz plata za ranije periode, oko 79 miliona. Prema dobavljačima su obaveze u iznosu od 14 miliona, kreditna zaduženja su preko deset miliona. Zbog smanjne proizvodnje uglja od početka godine akumulira se i gubitak za ovu poslovnu godinu.

sead_imamovic_07

NAŠA RIJEČ: Šta treba uraditi za izlaz iz postojećeg stanja?
IMAMOVIĆ: Realizacijom planskih vrijednosti na proizvodnji uglja očuvala bi se kakva-takva likvidnost. Kontinuirani problem je otvaranje novih jamskih kapaciteta, a tome treba dodati nedovoljnu istraženost ležišta i upotrebu radne snage i mehanizacije za te poslove. Pravovremeni i kvalitetni istražni radovi i preraspodjela radnika kojom će se uvijek imati dovoljno radilišta u užoj i široj pripremi prioritetne su mjere za približavanje planskim parametrima u podzemnoj eksploataciji kako kratkoročno, tako i dugoročno. Kapaciteti na koje se računa su otkopna polja u Begićima, preostale rezerve u jami Seoce, a ozbiljna alternativa su otkopna polja na području jame Ričica. Eksploatacija u jami „Begići-Bištrani“ u prethodnom periodu je obavljana u Prvom otkopnom polju. Priprema se Drugo otkopno polje. U oba nas prate tektonski poremećaji koji prouzrokuju zastoje i stagnaciju. To je trenutna faza. Neophodno je izvršiti revizije i dodatna istraživanja, elaboriranje rezervi i tačno definirati operativne i strateške pravce u podzemnoj eksploataciji uglja.

Nužnost formiranja vanjskog odlagališta

NAŠA RIJEČ: U kojem pravcu treba ići da bi se razriješila problematika pripremanja kapaciteta na Površinskom kopu?
IMAMOVIĆ: Izašli smo iz faze zastoja u pripremanju izgradnje hidrotehničkih objekata u dolini rijeke Ribnice, bez čega nema vanjskog odlagališta a time ni razvoja i eksploatacije uglja na Piovršinskom kopu „Vrtlište“. Završetkom izgradnje zatvaračke komore i završetkom preostalog ulaznog dijela tunela ućićemo u fazu projektovanog uvođenja rijeke Ribnice u tunel i steći uvjete za izgradnju brane i dobijanje potrebnih dozvola za dugoročno plansko odlaganje jalovinskih masa sa PK „Vrtlište“ čime bi se Kop dovodio u projektovane kapacitete na proizvodnji uglja i na odlaganju i transportu jalovinskih masa. Izrada zatvaračnice sa elektro tablastim zatvaračima bezuslovamn je naredni korak, kojeg treba odraditi u naredna tri-četiri mjeseca. To je od posebnog interesa za Rudnik, lokalnu i širu zajednicu obzirom na nemile događaje koji su se prošle godine desili na autopotu i izlazu tunela u Tičićima. Poslije toga ćemo imati mogućnost definitivnog okonturivanja vanjskog odlagališta dovodeći ga u projektovano stanje.Naravno, sa aspekta razvoja površinske eksploatacije u našem Rudniku fokusiranost na novi Površinski kop „Repovački potok“ i otkopavanje uglja sa ovog kapaciteta je nužnost u koju planski ulazimo.

NAŠA RIJEČ: Nedavno je počela sanacija klizišta u Barama.To je dio odgovornosti prema lokalnoj zajednici.Kada o tome govorimo onda se pitanje plaćamnja koncecija od strane rudnika nameće samo po sebi. Kako ocjenjujete propise i zahtjeve zajednice o koncesijama?
IMAMOVIĆ: Sanacija klizišta u Barama je i zakonska i moralna obaveza. Štete koje su nastale djelimično se mogu nadoknaditi sanacijom i povratkom stanovnika u svoje domove, ali će trajno biti tehnički i biološki rekultuivirano područje odlagališta Bare. Moći će poslužiti razvoju lokalne zajednice. Kada je riječ o koncesijama obaveze Rudnika su da poštuje pozitivne zakonske propise koji definiraju ovu oblast. Trenutno su u fazi pregovori zasnovani na zakonskim propisima i tradiciji dobrih i prijateljskih odnosa i na tim principima treba pronaći kompromisno rješenje, ne samo za koncesije, već sva pitanja koja se međusobno tiču Rudnika i lokalne zajednice.

NAŠA RIJEČ: Šta će biti najveći poslovni izazov Rudnika u narednom periodu?
IMAMOVIĆ: Donošenje strateških odluka. Osiguravanje potrebnih količina uglja u budućnosti za realizaciju energetskog bilansa. Zatim osiguravanje reprodukcijske finansijske sposobnosti te realizacija interesa Rudnika u dokapitalizaciji, odnosno, realizaciji preostalih sredstava u investicijskom smislu od strane „Elektroprivrede BiH“. Posebno će biti važno donošenje strateških odluka kada je u pitanju podzemna eksploatacija uglja. Tu su već pomenuti projekti hidrotehničkih objekata i konačno formiranje vanjskog odlagališta Ribnica. To je osnovni preduslov za površinsku proizvodnju uglja i osiguravanje dovoljnih količina uglja za proizvodnju električne energije.

Na svakom radnom mjestu unaprjeđivati rezultate rada

NAŠA RIJEČ: Sa tog stanovišta kako bi glasila poruka zaposlnima u Rudniku?
IMAMOVIĆ: Obzirom da aktuelni trenutak nije ohrabrujući kada je u pitanju realizacija plana proizvodnje u jamskom subsektoru neophodan je maksimalan angažman kako nadzarno tehničkog osoblja tako i svakog radnika. Poštivanje mjera lične i kolektivne sigurnosti je u prioritetnoj ravni kao i izvršavanje svakodnevnih operativnih zadataka da bi se realizirali planski ciljevi. Redom, radom i disciplinom svako treba čuvati svoje radno mjesto i na njemu unaprjeđivati rezultate rada. Imamo savremenu i soficitiranu opremu i to je imovina koja se mora čuvati i odgovorno koristiti. Operativno, sada je najvažnije zadržati dostignutu proizvodnju sa „Vrtlišta“, povećati realizaciju plana na užoj i široj pripremi u jamama, što prije osposobiti rad širokog čela u Drugom otkopnom polju jame „Begići-Bištrani“ i time povećati proizvodnju uglja. Sa povećanom proizvodnjom povećat će se i prihodi, a samim time i likvidnost za izmirenje obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima. (Razgovarao: Adib Zekić)